Олег Валецкий (prom1) wrote,
Олег Валецкий
prom1

Бюджет Республики Сербской в глубоком кризисе

В бюджете Республики Сербской появилась огрманая,для Республики Сербской с ее миллионом и восемью стами тысячами населения дыра.Недостача в сто миллионов евра вследствии ряда непредвиденных расходов главным образом произошедших из-за нерациональной траты денег некоторыми министерствами и государственными компаниями
Статья из журнала "Слободна Босна" http://www.slobodna-bosna.ba/ под катом

KRAJ DODIKOVIH OPSJENA

Asim Metiljević

Ekonomski sunovrat RS-a
DODIK VODI RS U EKONOMSKU IZOLACIJU
„Bolji dio BiH“ na dramatičan način suočava se sa padom ekonomije - budžetskim manjkom, padom zaposlenosti, nedostatkom stranog kapitala i investicija; „Slobodna Bosna“ analizira ekonomsku situciju u Republici Srpskoj i otkriva zašto se Dodikov režim suočava sa sve većim i sve težim ekonomskim problemima
Strani investitori u širokom luku zaobilaze Republiku Srpsku

U posljednjih desetak dana glavna politička tema u Republici Srpskoj nesumnjivo je „otkriće“ budžetske rupe koju je Vlada Milorada Dodika uporno skrivala od javnosti. Vijest se počela širiti nenadano, nakon nekoliko neuspjelih razgovora Dodikovog tima s predstavnicima MMF-a o ispunjenju uvjeta postavljenih u kreditnom stand-by aranžmanu. Tamošnji režimski dresirani mediji tek su uzgred napomenuli da postoji budžetski deficit, ali da Vlada RS-a „nije iznijela više detalja“! Opozicija je reagirala promptno zatraživši ostavku ministra finansija Aleksandra Džombića, no umjesto bilo kakvog objašnjenja budžetskog deficita premijer RS-a osuo je paljbu na misiju MMF-a za koju je ustvrdio da je „politički organ koji ima zadatak da ojača državne organe BiH“!

BUDŽETSKI MANJAK 200 MILIONA KM
Još nema službenih informacija o razmjerama budžetske rupe u Vladi RS-a, no neslužbeno smo doznali da je riječ o golemom minusu od oko 15 posto, odnosno 200 miliona KM. Najveći dio budžetskog manjka nastao je u bezglavom saniranju finansijskih gubitaka javnih fondova (primjerice Fond penzionog osiguranja 30 miliona KM) i sve većeg broja hronično nelikvidnih preduzeća čiji se stečaj prolongira stalnim upumpavanjem državnog novca. Ekonomija Republike Srpske nalazi se u najdubljoj krizi nakon rata, i ta se činjenica više ne može zataškati i prikriti propagandnim manipulacijama i stalnim lansiranjem opsjenarskih razvojnih projekta na kojima je lider SNSD-a uspio zavesti znatan dio srpskog puka.
Doslovno svi megarazvojni projekti Milorada Dodika koje je propagandna mašinerija RS-a zdušno bodrila, veličala i slavila, okončani su na neslavan način: umjesto obećanih 1,5 milijardi eura investicija u Rudnik i Termoelektranu Gacko, Dodiku je od streteškog partnera ČEZ-a stigao zahtjev za nadoknadu štete u iznosu od 60 miliona eura; umjesto izgradnje autoceste na relaciji Banja Luka - Doboj, koja je trebala početi još u proljeće ove godine, Dodiku je tek nedavno stigla vijest da koncesionar Strabag ne može dobiti kredit EBRD-a budući da je koncesiju doio na nezakonit način, mimo javno objavljenog tendera; umjesto očekivanog preporoda naftne industrije RS-a, ruski vlasnik Rafinerije nafte Bosanski Brod, Rafinerije ulja Modriča i mreže benzinskih pumpi Petrol nastavio je gomilati gubitke koji su višestruko premašili ukupnu vrijednost kapitala u preuzetim kompanijama.

KRPLJENJE PRIVREDNIH RUPA
Istovremeno, na drugoj strani, naglo je uvećan broj kompanija u privatnom i državnom vlasništvu koje posluju s gubitkom. Među novim gubitašima u RS-u nalazi se i nekoliko kompanija koje su ranijih godina bilježile solidne poslovne rezultate, poput Termoelektrane Gacko, koja je u prošloj godini ostvarila neto profit od 9 miliona KM a u ovoj godini poslovni gubitak od 12,1 milion KM, ili pak zvorničke kompanije Birač i TE Ugljevik, koje su zabilježile rekordan poslovni gubitak od 7,4, odnosno 5,6 miliona KM. Finansijski pad kompanija izlistanih na banjalučkoj berzi iznosi 52 posto: broj profitabilnih kompanija trenutno je izjednačen s brojem gubitaških kompanija, a samo godinu ranije odnos je bio 3:1 u korist profitabilnih kompanija.
Sunovart ekonomije Republike Srspke najbolje odslikavaju trendovi s tržišta rada: u posljednjih devet mjeseci u cijeloj BiH bez posla je ostalo 42.000 radnika: u Federaciji BiH 16.000 a u Republici Srpskoj skoro dva puta više – 26.000.
U protekle tri godine, otkako je kormilo vlade RS-a preuzeo Dodik, u Republici Srpskoj otvoreno je svega 11.000 novih radnih mjesta, četiri puta manje nego u Federaciji BiH. Ova proporcija potpuno je podudarna entitetskoj proporciji realiziranih stranih investicija: u posljednjih devet mjeseci ove godine, direktne strane investicije u BiH iznose skromnih 220 miliona eura, no samo 10 posto od tog iznosa, dakle 22 miliona eura, investirano je u „bolji dio BiH“. Prošlogodišnji omjer bio je nešto povoljniji: 20 posto stranih investicija privukla je Republika Srpska, a 80 posto Federacija BiH.

EKONOMSKA IZOLACIJA RS-a
Dramatičan pad ekonomskih aktivnosti u Republici Srpskoj uzima se kao krunski dokaz za tezu da se manji entitet BiH već neko vrijeme nalazi u svojevrsnoj ekonomskoj izolaciji. Riječ je naravno o prešutnim ekonomskim sankcijama zapada o kojima niko zvanično ne govori, a kojima je prethodila više nego očita diplomatska izolacija Dodikovog režima. Izbornoj konvenciji SNSD-a prije dvije godine, kada je Dodik bez protukandidata ponovo izabran za stranačkog šefa, prisustvovao je upadljivo mali broj predstavnika međunarodnog diplomatskog kora stacioniranog u BiH. Uprkos golemom novcu potrošenom na razvoj paralelne diplomatske mreže, međunarodna promocija Milorada Dodika dala je više nego skromne rezultate. Dodikovi kontakti s međunarodnim zvaničnicima svedeni su na minimum i uglavnom su jednosmjerni, ima ih samo onda kada međunarodni predstavnici procijene da je srpskog vožda neophodno upozoriti da je prevršio mjeru. Čak je i ruski ministar vanjakih poslova Sergej Lavrov, prilikom nedavne posjete BiH, zaobišao Banju Luku a s Dodikom se natratko sreo u Sarajevu.
No, Dodika najviše zabrinjava izostanak stranih investicija i osobito izostanak kreditne podrške Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB). Krajem protekle godine, Vijeće ministara BiH sklopilo je s EBRD-om i EIB-om kreditni aranžman težak skoro milijardu KM za finansiranje izgradnje četiri dionice autoceste na Koridoru 5C - tri na prostoru Federacije BiH i jedna (najkraća dionica) na prostoru Republike Srpske.
No, Dodikov najveći diplomatski poraz tek slijedi: gotovo je izvjesno da će Vijeće za implementaciju mira produžiti mandat OHR-u, ali i mandat stranim tužiocima i sudijama, koje Dodik na sve načine pokušava otjerati iz BiH.
Sve do prije nekoliko dana Dodik je vjerovao da će Rusija blokirati usvajanje ovih odluka, ali nakon što je dobio drukčije signale, na brzinu je sazvao vanrednu press konferenciju i najavio kako će „posljednji put otići u Sarajevo na sastanak PIC-a“. Dodik je optužio OHR da „sprečava evropski put BiH“ da je „navijačka grupa za bošnjačku stranu“ i da je „smetnja za demokratiju i civilni razvoj BiH“! Za PIC je rekao da je „izgubio svaki legitimitet u BiH“ .
Na posredan način, Dodik je zapravo saopćio na koji će se način odnositi prema stranim sudijama i tužiocima u sve izvjesnijem sudskom postupku koji mu predstoji na Sudu BiH.
Politička trgovina
DEBLOKADA - DODIKOV USTUPAK FEDERACIJI BIH
Tokom posljednjih desetak dana premijer RS-a pokazao je iznenađujuću kooperativnost u susretu s čelnicima izvršne vlasti Federacije BiH. Na nedavno održanom sastanku s federalnim premijerom Mujezinovićem obećao je deblokirati rad državne kompanije Elektroprenos BiH, a nekoliko dana kasnije, u razgovoru s liderom SDA Sulejmanom Tihićem, obećao je podržati izbor novog ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH, Sadika Ahmetovića.
Riječ je o prozirnom političkom triku: Dodik je prethodno na bahat i nezakonit način blokirao rad Elektroprenosa BiH i izbor ministra u Vijeću ministara BiH, da bi danas deblokadu predstavio kao vlastiti ustupak i znak kooperativnosti!
Čuvar srpskog bijesa
DODIK POTROŠIO „KOSOVSKI KREDIT“
Više nego tolerantan stav međunarodne zajednice prema bahatom premijeru RS-a Miloradu Dodiku tokom 2007. godine, treba posmatrati u širem geopolitičkom kontekstu. Pred osamostaljenje Kosova, februara 2008. godine, bilo je važno očuvati političku stabilnost Republike Srpske i spriječiti eventualne kontraakcije radikalnih Srba koji su zagovarali otcjepljenje RS-a. Dodiku je povjerena zadaća da pod kontrolom drži bijes Srba u RS-u i zbog tog delikatnog zadatka nekažnjeno su prolazile sve Dodikove nepodopštine.
No, da je lider SNSD-a definitivno potrošio politički kredit bilo je jasno onog trenutka kada je procurila vijest o otvaranju istrage protiv Dodika i njegovih najbližih suradnika osumnjičenih za golemu pronevjeru budžetskog novca.
Tags: Босния и Герцеговина, Республика Сербская
Subscribe
  • Post a new comment

    Error

    Comments allowed for friends only

    Anonymous comments are disabled in this journal

    default userpic

    Your reply will be screened

    Your IP address will be recorded 

  • 0 comments